Bio-hrana nije ništa zdravija, efekat je samo placebo...
Studija naučnog tima sa Stanfordskog univerziteta osporava uvrežena mišljenja o prednostima tzv bio-hrane
Prehranbeni proizvodi, označeni sa bio, su skuplji ali ne sadrže više vitamina i drugih hranljivih materija od druge tj obične hrane. Bio-produkti su, uglavnom, ukusniji od običnih no ni to ne znači da su zdraviji, tvrdi naučni tim sa Stanfordskog univeziteta.
Sve u svemu, nema dokaza da su bio-produkti korisniji za zdravlje od običnih, mogući efekat je samo placebo, glavni je zaključak studije ovog američkog naučnog tima, objavljene u stručnom časopisu Godišnjaci interne medicine (Annals of Internal Medicine). Istraživači su prostudiraloi 237 analiza o sastavu bio-proizvoda i 17 studija o njihovom uticaju na organizam od 1966.
Iz studije proizlazi da su pesticidi većinom nalaženi i u ekološki uzgajanoj hrani, mada u manjim količinama. Ne razlikuju se bitno od obične hrane, osim u ukusu. Sadrže iste količine vitamina, masti, proteina kao i standardni proizvodi. Bio-hrana ima više fosfora ali samo mali broj ljudi pati od nedostatka ovog hemijskog elementa u organizmu (fosfor je drugi po raširenosti mineral u organizmu i, zajendo s kalcijujom, odgovara za čvrstinu zuba i zglobova)
Jedina relevantna razlika dokazana je kod bio-mleka koje sadrži više omega – 3 masnih kiselina koje su važne za zdravi razvoj srca i mozga kod dece.
Ljudi smatraju da su bio-proizvodi po defniciji zdraviji i imaju više hranljivih sastojaka. Zato su spremni, posebno kategorije s višim primanjima, da plate više cene po kojima se one prodaju. Nije zato nikakvo čudo da se više bio-hrane prodaje u u bogatim zemljama nego u siromašnim u kojima neretko nedostaju sredstva za veštačka đubriva, pesticide i bilo kakav hemijski i drugi neprirodan tretman useva, voća i povrća. Na primer, prodaja bio-hrane po stanovniku je dva puta veća u Austriji nego u susednoj Slovačkoj. Ali, prodaja u velikoj meri zavisi i od sposobnosti propagande...
U svakom slučaju činjenica je, kako se tvrdi u ovoj studiji, da je bio-hrana u proseku 20 do 25 posto skuplja od obične dok su njeni efekti po zdravlje praktično zanemarljivi.