TRAMP: DANSKA NIJE SPOSOBNA DA DRŽI GRENLAND, A NAMA JE POTREBAN
"Svuda imate ruske brodove, kineske brodove, ratne brodove, a oni (Danci) nisu sposobni da to održavaju", primetio je novi američki predsednik. "Američki zaliv, to je tako krasno i pogodno ime", izjavio je Tramp povodom svoje naredbe o promeni naziva Meksičkog zaliva
(Ilustracija, Unmanak, najsevernija luka na Grenlandu, Autor: Algkalv (talk) - Sopstveno delo, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=9753202)
Novi američki predsednik Donald Tramp (Trump) izjavio je juče, kako citira list Politiko (Politico), da "Danska nije sposobna da upravlja Grenlandom, kojim plove ruski i kineski brodovi". To je rekao prilikom potpisivanja izvršnih naloga prilikom obraćanja novinarima u Beloj kući čime je ponovo oživela tema da li SAD nameravaju da stave Grenland pod svoju kontrolu.
"Nije neophopdan nama nego za međunarodnu bezbednost", nastavio je on. "Svuda imate ruske brodove, kineske brodove, ratne brodove, a oni (Danci) nisu sposobni da to održavaju", primetio je on.
Tome je Tramp dodao da je, ipak, siguran da će Danci napustiti tu svoju poziciju i izaći u susret Sjedinjenim Državama. "Košta to gomilu para da bi ga (Grenland) održavali", naglasio je on.
Nije to prvi put da Tramp govori o preuzimanju kontrole nad Grenlandom. Govorio je o tome i krajem decembra kada je proglasio da je kontrola Grenlanda "apsolutna nužnost", pri čemu nije isključio korišćenje ekonomskog priiska, pa čak i vojnog".
Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasumusen (Lokke Rasmussen), reagujući na namere Trampa sa Grenlandom, izjavio je da razume njegova strahovanja za Arktik zbog (navodnih) ruskih i kineskih aktivnosti, i zato nudi novom predsedniku SAD dijalog o užoj saradnji.
Nasuprot tome, fracuski šef dipolomatije Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot) upozorio je Trampa da "svojim napadima ugrožava teritorije Evropske unije što je jasno dao do znanja kada je naznačio da bi zbog Grenlanda mogao da koristi i silu".
"Ne dolazi u obzir da bi EU mogla ostaviti druge narode sveta, kada bilo ko napada na njihove suverene granice", dodao je Baro.
U ovu priču uključila se i Rusija. Andrej Guruljov, poslanik vladajuče stanke "Jedinstvna Rusija", inače general-poručnik u penziji, izjavio je da bi Grenlad mogli da podele SAD i Rusija.
Osim Grenlanda, Tramp bi hteo da dobije kontrolu i nad Panamskim kanalom. Izjavio je, takođe, da će preimenovati Meksički zaliv na Američki zaliv. Priča se, takođe, i da bi rado dobio Kanadu.
Tramp preimenovao Meksički zaliv u Američki
Meksički zaliv, Аутор: NOAA - Source (High-Res: 3000x2451), Јавно власништво, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=10236187
Novi američki predsednik Donald Tramp (Trump) ispunio je obećanje i, kako javlja AP, naredio da se masa vode između SAD, Meksika i Kube, koja se dosad zvala Meksički zaliv, preimenuje u Američki zaliv. Na Floridi su ga odmah poslušali. No, na međunarodnom planu to će izgleda biti nešto složenije... Naime,Trampovi planovi za preimenovanje zapadne polulopte su mnogo veći.
Kanadu je on još pre označio za 51. američku državu. Ali, najviše mu je stalo do Grenlanda i Panamskog kanala.
Meksički zaliv se prostire između istočnih obala Meksika, južnih obala SAD i severnih obala Kube. U njemu nastaje Golfska struja koja bitno utiče na podneblje severne Evrope, V. Britanije i južnog Grenlanda.
U zaliv se ulivaju reke Misisipi i Rio Grande i u njemu se vade velike količine nafte. Njegovo priobalje ima skoro 5.700 kilometara, od čega više od polovine pripada Meksiku.
"Između Floride i Jukatana je Meksički zaliv, od 17. veka priznat kao osnovna tačka na moru za navigaciju prilikom plovidbe, objašnjava meksički istoričar i politički savetnik Hoze (Jose) Alfonso Suarez del Real.
U ranija vremena ovu vodenu površinu su zvali, na primer, Zaliv Nova Španija ili Floridsko more. Sadašnji naziv se upotrebljava više od četiri stoleća. Pretpostavlja se da je ime preuzeto od indijanskog mesta Meksiko (Mexico).
"Američki zaliv, to je tako krasno i pogodno ime", izjavio je Tramp u vezi sa svojim planovima za ukidanje ograničenja eksploatacije nafte i gasa u moru koja je, zbog klimatske krize i nastojanja da se ekonomija postavi na čistoj energiji, usvojila administracija Džoea Bajdena (Joe Biden).