MASOVNI BOJKOT TRGOVINA U HRVATSKOJ: LJUDI PROTESTUJU PROTIV POSKUPLJENJA
Dnevna prodaja je, prema hrvatskoj Poreskoj službi, u odnosu na pretprošli petak pala za čak 50 posto
(ilustracija, prazna samousluga u Zagrebu u petak, foto, https://n1info.hr/biznis/porezna-uprava-objavila-sokantne-brojke-pogledajte-rezultate-bojkota-trgovina-u-hrvatskoj/)
Trgovinski centri, trgovine, benzinske stanice u Hrvatskoj bile su u petak, kako javlja BalkanInsajt (BalkanInsight), praznije nego obično i to zbog jednodnevnog bojkota kome se pridružio veliki broj građana. Protestom su reagovali na rastuće cene.
"Za poslednje tri godine porasle su cene hrane za 34 posto, a cene nekih osnovnih proizvoda su se udvostručile", objašnjava ovaj sajt razloge protesta.
U trgovinama se veoma osetio protest. Dnevna prodaja je, prema hrvatskoj Poreskoj službi, u odnosu na pretprošli petak pala za čak 50 posto, prenosi agencija AFP.
"Trgovci neće biti finansijski pogođeni, ali je to važna poruka da bi trebalo da se prestane sa poskupljenjima", izjavio je agenciji Danko Horvat, barmen iz Zagreba, koji se pridružio ovom bojkotu.
"Na poslu se dosađujemo, posla ima sasvim malo, nemamo šta da radimo", opisao je situaciju ovoj agenciji blagajnik u trgovačkom centru Intrespar u gradu Osijeku.
Poziv na jednodnevni bojkot trgovina nastao je u okviru Fejsbuk grupe "Halo inspektore". Građani je trebalo da ne kupuju ništa u trgovinama, niti na benzinskim stanicama.
Podršku akciji pružili su Evropski centar za zaštitu potrošača ECIP, udruženja za zaštitu potrošača, razni odbori, pa i politčke stranke, a među njima i ministri. Oglasio se i premijer Andrija Plenković koji je bojkot označio kao "važnu i jasno formulisanu poruku od ljudi koji prate cene i porede ih u Hrvatskoj i susednim zemljama".
Ekonomisti su, međutim, skeptični prema efektima ove akcije. "Potrošači se možda mogu organizovati na jedan dan radi bojkota trgovina. U tržišno orijentisanim ekonomijama, međutim, kolektivne potrošačke akcije nemaju na inflaciju nikakav efekat", izjavio je ekonomista Damir Novotni hrvatskoj agenciji Hina.
Drugi kritičari ukazuju na to da uticaj na potrošačke cene imaju i visoki porezi na dodatu vrednost (PDV) u Hrvatskoj.
"Ostaje pitanje da li može naš proizvođač testenina da konkuriše proizvođačima testenina iz Italije kada PDV tj porez na dodatu vrednost tamo iznosi dva posto, a u Hrvatskoj 25. Ko onda dobija najviše", pita se Željko Kolar iz opozicione Socijaldemokratske stranke, prema kome veliki udeo u ovoj situaciji ima vlada.
